Nutricionizam budućnosti

Istraživanja pokazuju da su ljudi izuzetno neuspješni u predviđanju budućnosti. Oduvijek su bili. Čak ni u povijesti nikad viđena količina niti dostupnost informacija tu činjenicu nisu promijenili.

Vjerojatno ćemo morati pričekati da umjetna inteligencija dosegne punoljetnost da vidimo značajne pomake u kvaliteti predviđanja. I da gledamo kako učenik prestiže učitelja. A to će biti zabavno. I jezivo.
 

Zašto se onda uopće trudimo?

Kažu da ljudska potreba za predviđanjem proizlazi iz potrage za sigurnošću i stabilnošću. Izostanak znanja što budućnost nosi ulijeva nam strah i čini da se osjećamo nemoćnima. Zato tražimo makar i lažne osjećaje sigurnosti i kontrole koje nam daje pogled u budućnost.

Pa s obzirom na to, predviđajmo u nutricionizmu.
 

Nutritivna genomika

Glavni trend u nutricionizmu trenutno je bez dvojbe napredak u polju nutritivne genomike. Prepoznavanje istog me u konačnici i odvelo u Španjolsku na doktorski studij nutrigenomike i personalizirane prehrane. Ukratko, nutrigenomika istražuje interakciju čovjekovih gena i hrane koju konzumira. Sastoji se od dvije poddiscipline, nutrigenomike i nutrigenetike. Nutrigenomika objašnjava utjecaj hrane na gene, a nutrigenetika utjecaj različitosti gena na metabolizam hrane.
 

Ova multidisciplinarna znanost obećava potpunu individualizaciju prehrane, korak dalje od trenutne poluindividualizacije temeljene na fiziološkim te razlikama u životnim i prehrambenim navikama. Nutritivna genomika daleko je preciznija, gleda ispod haube. Promatra odgovor tijela na genetskoj, oku nevidljivoj razini, dajući nam preciznije i brže odgovore, prije nego određena nutritivna praksa uzrokuje efekt na vidljivoj (fenotipskoj) razini.
 

Nutritivna genomika predstavlja temelj za razvoj personalizirane prehrane; prehrane skrojene prema vašim genima.
 

Personalizirana prehrana

„Svako tijelo reagira drugačije“, najčešći je izrecitirani odgovor pojedinaca koji bez argumenata pokušavaju opravdati vlastite alternativne prehrambene prakse. Međutim, iako do zaključka vjerojatno nisu došli istraživanjem, ispada da nisu toliko u krivu.

Ljudi, iako međusobno dijele 99,5% genoma (99,5% smo identični), u preostalih 0,5% skrivaju dovoljno individualnosti da različito reagiraju na isti podražaj. Primjerice, razlika na pravom mjestu u tek jednom slovu naše genetske knjige (dušičnoj bazi) može biti odgovorna za razvoj urođenih bolesti poput cistične fibroze ili anemije srpastih stanica.
 

Za razliku od urođenih genetskih poremećaja, kronične bolesti povezane s prehranom su multifaktorijalne. To znači da je genetska komponenta tek jedan od čimbenika u razvoju istih, što njenu ulogu čini mnogo teže uočljivom.
 

Stoga, iako koncept prehrane skrojene samo za vas i vaše gene zvuči doista primamljivo, na njega ćemo u najmanju ruku morati pričekati; još uvijek smo daleko od razumijevanja orkestriranog načina na koji sistem funkcionira. Vodeće svjetske institucije upozoravaju da nutrigenomika nije spremna za komercijalizaciju, bez obzira što se nutrigenetički testovi već prodaju.

Osim toga, iako različiti, sjetite se da smo još uvijek 99,5% jednaki, stoga prehrana može biti personalizirana tek do određene mjere.
 

Nutricionist budućnosti

Nutritivnu genomiku i individualizaciju na stranu… Osnovno pitanje u nutricionizmu (više) nije što jesti, već kako ljude „natjerati“ promijeniti prehrambene navike. Kako se snaći u svijetu koji nas potiče da jedemo više i nekvalitetnije no što trebamo. Nutricionisti budućnosti naglasak u radu s klijentima stavljat će na psihologiju promjene navika. Fokusirat će se na individualni rad s klijentima, ili rad u malim grupama. Mislim da možemo ustvrditi kako eksperiment s generalnim savjetima za javnost nije dao željene rezultate.
 

Nutricionisti će postati svjesni važnosti konteksta prehrane. Nije bitno samo što jedeš, već i kako jedeš, s kim, gdje, u što vjeruješ, koji ti je budžet, i koje su ti preferencije. Nutricionist budućnosti sve će navedeno, uključujući i genetski profil pojedinca, uzeti u obzir pri davanju savjeta.

 

Potrošač budućnosti - promjena percepcije o nutricionizmu

Jako je moderno i kul hranu i prehranu uzdizati u nebesa i smatrati je lijekom za sve bolesti. Posebno kao alternativu zloj farmaceutskoj industriji. Međutim ona to nije. Prehrana, skupa sa zdravim životnim stilom, najbolja je poznata prevencija raznim oboljenjima, no nije i lijek za iste.

Veselim se danu kada će se na prehranu gledati jednako kao i na zdravlje zubi. Kad će se o njoj voditi računa ne čitajući sumnjive blogove, već kroz savjetovanje s nutricionistom. Zvuči nerealno? Zamislite svijet u kojem nitko ne posjećuje zubara do trenutka kad mu počnu ispadati zubi u četrdeset i petoj. Vjerujem da smo na putu k tome da prihvatimo nutricionista kao stručnjaka koji će nam pomoći unaprijediti zdravlje.
 

Veselim se i danu kad će ljudi postati svjesni svoje prirode, između ostalog i žudnje za senzacionalizmima. Toliko svjesni da će se istoj moći oduprijeti shvaćajući da senzacionalizmima nema mjesto u prehrani. Drugim riječima, ukoliko nešto zvuči previše senzacionalno da bi bilo istinito, vrlo vjerojatno to i jest. Vjerujem da polako prerastamo fazu nekritičkog prihvaćanje svake servirane informacije, posljedice pojave interneta.
 

Ništa manje izraženo, vjerujem da će u skoroj budućnosti broj fotografija na Instagramu s hashtagom #cleaneating početi opadati, a prehrana će prestati biti objekt ideologije.
 

Digitalizacija i automatizacija

Informatičko je doba. Sve se digitalizira. Sve se automatizira. I to je izvrsno. Ovaj će nam trend, pod uvjetom da naučimo razdijeliti benefite kroz sve razine društva, osigurati lagodniji život uz više slobodnog vremena.
 

Sve je manje radnika na traci. Svaki posao koji zahtijeva fizički rad roboti mogu odraditi i preciznije i preciznije i brže. I kad bismo bili hrabriji u napuštanju zastarjelih koncepata, kad bi se ozbiljnije razmišljalo o univerzalnom temeljnom dohotku, proces dodjele automatskih poslova robotima odvijao bi se još i brže.
 

Međutim postoje zanimanja koja neće biti tako lako zamijenjena. Zanimanje nutricionista jedno je od njih. Naime, u nutricionističkom radu prisutna je značajna psihološka komponenta koju računala (još uvijek) ne mogu zamijeniti.

Kolege nutricionisti, možemo mirno spavati jer nutricionist budućnost (do daljnjega) neće biti robot.


Članak je originalno objavljen kao dio moje kolumne O prehrani razumno u Večernjakovoj Ordinaciji.